Poticaji na razmišljanje: Nepoznati Bog

Predaja i ranokršćanska literatura nam donosi sliku putovanja sv. Pavla u Atenu. On je, nošen pozivom na propovijedanje, pohodio grad mudroslovlja i sjedište ondašnjih filozofa. Stigavši u društvo filozofa Pavao reče kako im je došao govoriti o nečem što oni ne znaju. Štoviše, govorit će im o nepoznatom Bogu u kojeg vjeruju a ne poznaju ga. Filozofi to nisu prihvatili s odobravanjem misleći kako je njima sve poznato. No, tada ih je sv. Pavao podsjetio na spomenik u Ateni kojeg podigoše u čast «Nepoznatom Bogu».

Sv. Pavao i drugi Isusovi navjestitelji s istim porukama mogu zakoračiti i u naše vrijeme i naš prostor. Sigurno bi i nama mogli postaviti upit: poznajemo li svoga Boga ili vjerujemo u nešto apstraktno, daleko, u nešto što nismo iskusili. Naš kršćanski Bog nije nepoznati i daleki promatrač naše zbilje. Naš Bog je sudionik svih naših koraka. On je prisutni Bog, živi Bog.

U Međugorju su mnogi po Gospi upoznali živoga Boga. Ovdje su razorili sliku Boga koji ih osuđuje i kažnjava i upoznali Boga milosti i Boga koji ih ljubi iznad svega i unatoč svemu. Gospina ukazanja u tom pravcu imaju svoje ispunjenje i duboki smisao. Čovjek je počeo susretati svoga Boga. Taj Bog mu više nije nepoznat, nego onaj koji se snažno, po milosti, očitovao u vjerničkom i hodočasničkom srcu.

Jedna popularna knjiga nosi naslov «Susret sa živim Bogom». Taj naslov kao da se obistinjuje po Gospi u Međugorju. Vjernik, hodočasnik i dobronamjernik u Međugorju stoji pred otvorenim nebom. Promjena života i shvaćanje vjere plod je susreta s Bogom po Gospi. Naša vjera nije, naime, stvar razuma ili domišljanja filozofa i znanstvenika. Boga nije privilegija teologa i Crkvenih učitelja. Boga se spoznaje srcem. Stoga, uputimo se u susret s Bogom i porušimo sve svoje kumire, idole i lažnu sliku o Bogu. Naš Bog nas poznaje potpuno. On nas je u dlanove svoje urezao. A mi Boga upišimo u srce.

Fra Mario Knezović/Glasnik mira